1 Ne, Katoličku Crkvu nije osnovao car Konstantin, već Isus Krist, koji je apostole postavio za svoje nasljednike, a Petra kao „stijenu“ na kojoj će sagraditi svoju Crkvu (Matej 16,18-19). Tvrđenje da je Konstantin stvorio Katoličku Crkvu uobičajena je povijesna pogreška.
Crkva je postojala i prije Konstantina
Već od prvoga stoljeća Kristova Crkva bila je ustrojena. To se može vidjeti i u Svetome pismu i u spisima prvih kršćana. U Novome zavjetu Djela apostolska i Pavlove poslanice pokazuju organizaciju rane Crkve, uključujući slavljenje Euharistije, ređenje biskupa i prezbitera te apostolsko naslijeđe.
Osim toga, kršćanski pisci prvih stoljeća već su Crkvu nazivali „katoličkom“. Sv. Ignacije Antiohijski, biskup i mučenik iz 2. stoljeća, koristio je izraz Katolička Crkva u svojoj Poslanici Smrnjancima.
Sv. Irenej Lionski, jedan od prvih crkvenih otaca (2. stoljeće), naglašavao je važnost apostolskog naslijeđa za očuvanje prave nauke. Tvrdio je da Crkva u Rimu ima posebno mjesto jer su je utemeljili apostoli Petar i Pavao. Za njega, tko god želi upoznati autentičnu vjeru treba gledati na Rim, gdje je apostolska predaja ostala netaknuta.
Nadalje, Irenej je učinio nešto ključno: sastavio je popis rimskih biskupa, od Petra do svoga vremena, pokazujući kontinuitet apostolskog naslijeđa.
Time se dokazuje da se izraz „Katolička Crkva“ koristio mnogo prije Konstantinove vladavine, potvrđujući njezin kontinuitet još od apostolskih vremena.
Što je Konstantin doista učinio?
Konstantin, koji je vladao Rimskim Carstvom od 306. do 337. godine, nije osnovao Crkvu, ali je imao važnu ulogu u povijesti kršćanstva. Prije njega kršćani su bili žestoko proganjani u Rimskom Carstvu. Godine 313. Konstantin i Licinije donijeli su Milanski edikt, kojim su svima, pa i kršćanima, dali vjersku slobodu.
To je omogućilo da se kršćanstvo slobodno prakticira, bez straha od progona. Tom je slobodom Crkva mogla brže rasti i graditi bogomolje bez opasnosti da ih država uništi.
Nicejski sabor i prava vjera
Druga točka koja izaziva zabunu je Nicejski sabor, održan 325. godine i sazvan po Konstantinovu nalogu. Neki tvrde da je na tome saboru stvorena Katolička Crkva ili izmišljena njezina doktrina. To nije istina.
Nicejski sabor sazvan je kako bi se suprotstavio arijanskoj herezi, koja je poricala Kristovo božanstvo. Okupljeni biskupi ponovno su potvrdili ono što se vjerovalo od apostolskih vremena: da je Isus pravi Bog i iste naravi kao Otac. Iz te je definicije proizišlo Nicejsko vjerovanje, koje i danas ispovijedamo na svetoj Misi.
Stoga, Sabor nije „stvorio“ Crkvu ni izmislio nauke, nego je samo pojasnio i potvrdio ono što se već od apostolskog doba naučavalo.
Katolička Crkva je apostolska
Katolička Crkva posjeduje neprekinuto apostolsko naslijeđe od Kristova vremena. Papa, biskup Rima, izravni je nasljednik sv. Petra, kojem je Isus povjerio vođenje Crkve (Ivan 21,15-17). Taj kontinuitet pokazuje da Crkva nije započela s Konstantinom, nego s Kristom.
Prvi kršćani već su živjeli katoličku vjeru, slaveći Euharistiju, krsteći, zaređujući svećenike i čuvajući Apostolsku Predaju.
