1 Nauk o Bezgrešnom Začeću tvrdi da je Djevica Marija sačuvana od istočnog grijeha od trenutka njezina začeća. Službeno ga je proglasio Papa Pio IX. 1854. godine, nauk uči da je Marija, "puna milosti" (Lk 1,28), otkupljena na poseban način po zaslugama Isusa Krista.
Važna točka u ovom nauku je upotreba grčke riječi "Kecharitomene" u Evanđelju po Luki. U pozdravu anđela Gabrijela, on se obraća Mariji govoreći: "Zdravo, puna milosti" (Lk 1,28). Riječ "Kecharitomene" znači "potpuno obdaren milošću" ili "potpuno omiljena" i u korištenom glagolskom obliku ukazuje na potpuno i trajno djelovanje. To implicira da je Marija od Boga bila obdaren milošću od početka svog postojanja, ostajući u toj milosti do anđeoskog pozdrava. Taj naslov je jedinstven u Pismima i koristi se samo za Mariju, ukazujući na njezino posebno stanje i očuvanje od istočnog grijeha.
Crkveni oci također su doprinijeli ovom razumijevanju. Sveti Justin Mučenik i Sveti Irenej razvili su tipologiju Marije kao "nove Eve". Kao što je Eva stvorena bez grijeha, ali je izabrala neposluh, tako je Marija začeta bez grijeha i ostala je vjerna Bogu. Sveti Augustin, raspravljajući o istočnom grijehu u četvrtom stoljeću, izjavio je da su svi, osim Djevice Marije, podložni istočnom grijehu, prepoznajući posebnu svetost koju je Marija imala od začeća.
Katekizam Katoličke Crkve potvrđuje da je Marija bila sačuvana "po zaslugama Isusa Krista" (CIC 491). Ta povlastica naglašava da Bezgrešno Začeće nije vlastita zasluga Marije, već milost dana od Boga kao priprema za njezinu ulogu kao Majke Isusa.
Stoga, nauk o Bezgrešnom Začeću, podržan Svetim Pismom i učenjima Crkvenih otaca, odražava božanski naum pripreme Marije za njezinu jedinstvenu misiju u povijesti spasenja. Ekskluzivna uporaba "Kecharitomene" za Mariju dodatno naglašava njezin jedinstveni položaj kao jedine začete bez istočnog grijeha.
